Znanstvenici: Zemlja Ima Najviše Temperature U Posljednjih 120 Tisuća Godina

Video: Znanstvenici: Zemlja Ima Najviše Temperature U Posljednjih 120 Tisuća Godina

Video: Znanstvenici: Zemlja Ima Najviše Temperature U Posljednjih 120 Tisuća Godina
Video: КАК ИЗМЕРИТЬ?температуру в улье зимой!!!! Все Секреты Пчеловодства! 2024, Ožujak
Znanstvenici: Zemlja Ima Najviše Temperature U Posljednjih 120 Tisuća Godina
Znanstvenici: Zemlja Ima Najviše Temperature U Posljednjih 120 Tisuća Godina
Anonim
Znanstvenici: Zemlja ima najviše temperature u posljednjih 120 tisuća godina - klima, globalno zatopljenje
Znanstvenici: Zemlja ima najviše temperature u posljednjih 120 tisuća godina - klima, globalno zatopljenje

Klimatolozi su analizirali oscilacije temperature na Zemlji u posljednja dva milijuna godina i došli do zaključka da danas planet vlada najviše temperature u posljednjih 120 tisuća godina, rečeno je u članku objavljenom u časopisu Nature.

Image
Image

Ako današnja klima radi isto kao i prije, tada će naše emisije CO2 povisiti prosječne temperature na Zemlji ne za 1,5-2 stupnja, kako pokazuju klimatski modeli, već za najmanje 4 stupnja Celzija, čak i bez uzimanja u obzir buduće emisije”, izjavila je Carolyn Snyder sa Sveučilišta Stanford (SAD).

Snyder je došao do ovog zaključka i pratio kako se klima promijenila u posljednja dva milijuna godina, proučavajući oko 60 uzoraka morskih sedimentnih stijena izvađenih iz različitih dijelova svjetskih oceana.

Kako Snyder objašnjava, naslage planktonskih školjki, mekušaca i drugih vrsta sedimentnih stijena svojevrsna su klimatska "kronika" koja vrlo jasno odražava kako se klima Zemlje mijenjala tijekom njihovog formiranja.

Na primjer, udjeli "teških" i "lakih" izotopa kisika mogu nam reći o temperaturnim fluktuacijama na Zemlji, koncentraciji "teškog" ugljika - o bioraznolikosti i prisutnosti masovnih izumiranja, te omjerima kalcija i brojnim drugi metali - o kiselosti voda i drugim svojstvima svijeta.okean. Neki rijetki elementi, poput berilija-10, omogućuju znanstvenicima da vrlo precizno odrede eksplozije supernova i razdoblja abnormalnih aktivnosti na Suncu koja utječu na klimu.

Proučavajući takve pokazatelje, Snyder je uspjela doći do podataka o tome kolika je bila temperatura na Zemlji u 20 tisuća vremenskih točaka, a koje je upotrijebila kako bi dobila potpunu sliku hladnih udaraca i zagrijavanja u prošlosti, kao i promjena koncentracije stakleničkih plinova za to vrijeme. …

Njezini izračuni pokazuju da je Zemljina klima usred pleistocena postupno postajala sve hladnija te da je prije otprilike 1,2 milijuna godina to hlađenje prestalo. Zemljina klima počela je živjeti u ciklusima od 100 tisuća godina, čije su se prosječne godišnje temperature tijekom vrhova razlikovale za 5-10 stupnjeva Celzijusa.

Posljednji takav vrhunac dogodio se prije 120 tisuća godina, a tada su temperature na Zemlji bile veće od prosjeka danas za 3,5 stupnja Celzijusa. Sada se Zemlja kreće prema novom vrhuncu temperatura, a, kako Snyder očekuje, temperature na planeti će porasti, ako uzmemo u obzir trendove u posljednjih 1, 2 milijuna godina, ne za 1-2 stupnja, već za 4-7 stupnjeva kao posljedica ljudske aktivnosti.

Još nije jasno kako će ti "dodatni" stupnjevi utjecati na rad struja u Tihom oceanu, koje prema Snyderu upravljaju ovim klimatskim kolebanjima od 100 tisuća godina, te hoće li ljudske aktivnosti uspjeti "slomiti" te ciklusi koji su orkestrirali klimu planeta staru više od milijun godina.

Preporučeni: