Ono što Prijeti Križanju Osobe Sa životinjama

Video: Ono što Prijeti Križanju Osobe Sa životinjama

Video: Ono što Prijeti Križanju Osobe Sa životinjama
Video: NE MOGU ČITATI PRIJE EPIZODA O ŽIVOTINJAMA🐢🦆🦥🦩🐊🐢🦁🐯🐆🐅🐘 2024, Ožujak
Ono što Prijeti Križanju Osobe Sa životinjama
Ono što Prijeti Križanju Osobe Sa životinjama
Anonim
Ono što prijeti križanju osobe sa životinjama - himera, hibridi
Ono što prijeti križanju osobe sa životinjama - himera, hibridi

Dana 4. kolovoza 2016. američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) objavili su da će ukinuti moratorij na stvaranje himera. Govorimo o etički kontroverznim pokusima u kojima ljudske matične stanice ubrizgavaju se u životinjske zametke - kao rezultat toga nastaju organizmi koji spajaju životinjske i ljudske osobine. Znanstvenici ih zovu himere.

Snimljeno iz filma "Himera"

Image
Image

U staroj Grčkoj himere su nazivali mitološkim čudovištima s lavovom glavom i vratom, tijelom koze i zmijskim repom. Iste himere su organizmi s genetski različitim materijalima. Mogli bi poslužiti kao prikladni biološki modeli za proučavanje različitih bolesti - na primjer, raka ili neurodegenerativnih sindroma, mogli bi postati izvor organa za transplantaciju.

Međutim, kad se eksperimentalna biologija približi znanstvenoj fantastici, javnost se boji da bi to moglo dovesti do neželjenih posljedica.

Prilikom stvaranja himera koriste se matične stanice koje imaju svojstvo pluripotencije. Drugim riječima, oni se mogu transformirati u sve stanice ljudskog embrija. Stanice se uvode u tkiva embrija uzornih organizama (miševi, štakori, majmuni, svinje i druge životinje) u vrlo ranim fazama, nakon čega se embriju omogućuje daljnji razvoj.

U rujnu 2015. NIH je izrazio zabrinutost da bi, ako se matične stanice ubrizgaju u mozak miševa, rezultat mogli biti glodavci s promijenjenim kognitivnim sposobnostima - odnosno životinje sa "superinteligencijom". Stoga je NIH, koji dodjeljuje potpore za biomedicinska istraživanja, odlučio obustaviti financiranje eksperimenata s himerama dok njihovi stručnjaci ne istraže etičko pitanje.

Ipak, neke istraživačke skupine u Sjedinjenim Državama već su bile zauzete stvaranjem himera. MIT Technology Review izvješćuje kako je 2015. godine bilo 20-ak pokušaja proizvodnje himera za svinje i ovce. Nažalost, još nije objavljen niti jedan znanstveni rad, a nema ni izvještaja o uspješnoj proizvodnji životinja s ljudskim tkivom.

Slijeva na desno: normalni miš, miš s kavezima za štakore, štakor s kavezima za miša, normalan štakor

Image
Image

Pokusi s himernim organizmima kombiniraju genetski inženjering i biologiju matičnih stanica. Nije dovoljno samo uvesti pluripotentne stanice u embrij životinje, jer se u tom slučaju može pojaviti organizam s katastrofalnim razvojnim poremećajima. Znanstvenici obično isključuju gene u embrijima tako da ne mogu formirati specifična tkiva. U tom slučaju matične stanice preuzimaju zadatak formiranja organa koji nedostaje, koji se ne razlikuje od čovjeka, što ga čini pogodnim za transplantaciju.

Prema svjedočenju kardiologa Daniela Garryja, prva ispitivanja ove metode provedena su u njegovu laboratoriju. Znanstvenici su osmislili svinje kojima nedostaje skeletnih mišića i krvnih žila. Takve životinje ne bi bile održive, ali su znanstvenici u embrije dodali matične stanice iz drugog embrija svinja.

Rezultati su toliko impresionirali američku vojsku da su Harryju dali 1,4 milijuna dolara potpore za uzgoj ljudskih srca u svinjama. Znanstvenik se spremao nastaviti istraživanje unatoč moratoriju NIH -a, a bio je i jedan od 11 autora koji su objavili pismo u kojem kritiziraju odluku biomedicinskog centra.

Znanstvenici su rekli da moratorij NIH -a predstavlja prijetnju za razvoj biologije matičnih stanica, razvojnu biologiju i regenerativnu medicinu te su postavili pitanje mogu li matične stanice proizvesti visoko inteligentnu, humaniziranu životinju. Posebno su istaknuli da eksperimenti s ksenotransplantacijom u kojima se živčane stanice ljudi implantiraju u mozak miševa nisu doveli do pretjerano inteligentnih glodavaca.

Ljudske matične stanice (crvene) u embrijima miša u fazi blastociste

Image
Image

Zbog predostrožnosti, neki istraživači koji rade na himiri ne dopuštaju da se njihove kreacije rađaju. Embriolozi proučavaju embrije kako bi dobili informacije o doprinosu ljudskih matičnih stanica razvoju fetusa.

Unatoč činjenici da neki laboratoriji igraju na sigurno, himerne životinje već postoje - na primjer, miševi, obdareni ljudskim imunološkim sustavom. Takve životinje nastaju unosom stanica jetre i timusa iz pobačenih ljudskih embrija u tijelo već rođenih glodavaca.

Znanstvenicima je od najvećeg interesa stvaranje himera u fazi blastociste, kada je fetus lopta koja se sastoji od nekoliko desetaka stanica. Ova metoda naziva se komplementacija embrija.

Godine 2010. istraživači u Japanu uspjeli su stvoriti miševe čija je gušterača u potpunosti sastavljena od stanica štakora. Hiromitsu Nakauchi, vodeći autor djela, kasnije je odlučio stvoriti "ljudsku svinju", za koju se morao preseliti u Sjedinjene Države, budući da znanstveni odbori u Japanu ne odobravaju takve pokuse.

Znanstvenik sada radi na Sveučilištu Stanford uz stipendiju Kalifornijskog instituta za regenerativnu medicinu. Većina pluripotentnih stanica ubrizganih u embrije u njegovom laboratoriju napravljena je od njegove vlastite krvi, rekao je, budući da birokratske prepreke sprječavaju vanjsko zapošljavanje volontera.

Image
Image

Većina ljudi, čuvši riječ "himera", zamišlja čudovišta koja su stvorili ludi znanstvenici. Znanstvenici moraju dokazati da se ljudske stanice zapravo mogu umnožavati i stvarati potpune i zdrave organe kod životinja. Miševi i štakori genetski su bliski, pa stvaranje himera u ovom slučaju ne predstavlja problem. U slučaju ljudi i svinja, čiji je zajednički predak živio prije 90 milijuna godina, stvari mogu biti drugačije.

Znanstvenici već testiraju komplementaciju svinjskih zametaka s ljudskim matičnim stanicama, ali istraživanja su započela tek nakon odobrenja triju bioetičkih povjerenstava. Sveučilište Stanford, koje provodi istraživanje, ograničilo je vrijeme razvoja embrija na 28 dana (prasadi se rađaju u 114 dana). Ipak, fetus će biti dovoljno razvijen da odredi koliko dobro nastaju pupoljci organa.

Prošli tjedan NIH je predložio zamjenu moratorija dodatnom stručnošću koju će provesti odbor etičara i stručnjaka za dobrobit životinja. Uzet će u obzir čimbenike poput vrste ljudskih stanica, gdje se nalaze u embriju, te moguće promjene u ponašanju i izgledu životinje. Nalazi stručnjaka pomoći će NIH -u da odluči je li revidirani projekt vrijedan financiranja.

Preporučeni: