Do Kraja Stoljeća Znanstvenici Predviđaju Da će Domovi Pet Milijuna Ljudi U Europi Biti Poplavljeni

Sadržaj:

Video: Do Kraja Stoljeća Znanstvenici Predviđaju Da će Domovi Pet Milijuna Ljudi U Europi Biti Poplavljeni

Video: Do Kraja Stoljeća Znanstvenici Predviđaju Da će Domovi Pet Milijuna Ljudi U Europi Biti Poplavljeni
Video: Šta će biti od ovoga svijeta? (uvod u eshatologiju 1) 2024, Ožujak
Do Kraja Stoljeća Znanstvenici Predviđaju Da će Domovi Pet Milijuna Ljudi U Europi Biti Poplavljeni
Do Kraja Stoljeća Znanstvenici Predviđaju Da će Domovi Pet Milijuna Ljudi U Europi Biti Poplavljeni
Anonim
Do kraja stoljeća znanstvenici predviđaju da će domovi pet milijuna ljudi u Europi biti poplavljeni - klima, globalno zatopljenje, ledeno doba, poplave, poplave
Do kraja stoljeća znanstvenici predviđaju da će domovi pet milijuna ljudi u Europi biti poplavljeni - klima, globalno zatopljenje, ledeno doba, poplave, poplave

Do kraja ovog stoljeća 5 milijuna ljudi u Europi moglo bi izgubiti svoje domove velike obalne poplave.

Oceanolog Michalis Vusdukas rekao je da će se velike poplave u Europi događati godišnje. Razina Sjevernog i Baltičkog mora kritično će porasti, a dio europske obale mogao bi biti potopljen.

Prema riječima stručnjaka, većina europskih zemalja tehnički nije spremna za klimatske promjene - samo Nizozemska i Sankt Peterburg imaju sustave pristupnika koji će štititi stanovnike od prirodnih katastrofa.

Image
Image

Globalno zagrijavanje za sto godina dovest će Europu do kritičnih posljedica - 5 milijuna domova moglo bi pasti pod vodu. Do ovog zaključka došli su stručnjaci iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Znanstvenici su posebno analizirali promjene klimatskih čimbenika, poput porasta razine mora, plime i oseke, valova i olujnih udara do 2100.

Zapad koji tone

Prema klimatolozima, globalno zatopljenje dovest će do ekstremne razine mora i opasnosti od poplave dijela europske obale.

"Do kraja stoljeća razina vode u takozvanoj poplavi stoljeća u Europi bit će u prosjeku viša za 57-81 cm", navodi se u studiji.

Stručnjaci centra nazivaju poplavu stoljeća jednim od glavnih čimbenika globalnog zatopljenja, zajedno s učinkom staklenika. Takve ekstremne poplave događaju se jednom u sto godina, ali klimatolozi vjeruju da će se, ako svjetska zajednica ne poduzme mjere, poplave stoljeća dogoditi u Europi svake godine.

"Uz visoku stopu zagrijavanja do kraja ovog stoljeća, 5 milijuna Europljana, koji danas riskiraju suočiti se s ekstremnim obalnim poplavama jednom u stoljeću, bit će izloženi takvom riziku svake godine", zaključuju stručnjaci centra.

More je jednom zabrinuto …

Najveći porast ekstremnih razina predviđa se u regiji Sjevernog mora - do 2100. dosegnut će gotovo metar. Odnosno, obale Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Francuske i Velike Britanije mogu porasti na rekordne razine.

Image
Image

Slijedi ga Baltičko more koje ispire obale Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Njemačke, Danske, Švedske i Finske te atlantsku obalu Velike Britanije i Irske.

“Predvidjeli smo moguće klimatske promjene na europskom kontinentu u budućnosti. Pet milijuna Europljana hipotetička je brojka. To je moguće ako poplava stoljeća započne diljem Europe”, rekao je Michalis Vusdukas, specijalist za obalnu oceanografiju u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.

Porast razine mora ne predviđa se u cijelom svijetu. Na primjer, u južnoj Europi prirodne katastrofe događat će se znatno rjeđe, dok će se u Portugalu i na obali Cadizskog zaljeva razina vode, naprotiv, smanjiti, što će uravnotežiti ukupni porast ekstremne razine za 20-30%.

“Nismo uključili Rusiju u našu studiju, jer je to ogromna i geografski složena regija. Stoga je teže prognozirati Rusiju. No, što se tiče Baltičkog mora, koje ispire ruske obale, ovdje postoje dobre vijesti: na području ovog mora ekstremna razina vode nadoknadit će se porastom razine zemljine površine zbog geoloških procesa,”, Kaže stručnjak.

Image
Image

U Rusiji i Nizozemskoj sve će biti u redu

Pročelnik Odjela za meteorologiju i klimatologiju Aleksandar Kislov smatra da bi se zemlje Sjevernog i Baltičkog mora sada trebale pripremiti za te promjene.

“Opasnost od poplava nije povezana samo s globalnim zatopljenjem, već i s valovima - porastom vode uzrokovanim vjetrom i podvodnim strujama. Zemlje s blagom obalom - Nizozemska, Norveška, Danska, kao i baltička regija - najugroženije su”, kaže stručnjak.

Smatra da mnoge europske zemlje tehnički nisu spremne za klimatske promjene pa se tamo mogu dogoditi poplave.

"Mnogi lučki objekti u sjevernoj Europi projektirani su za trenutnu razinu mora, ali ako se promijeni za najmanje 20 cm, sljedeći val može probiti i dovesti do poplava", dodao je Kislov.

Danas je jedina država na svijetu koja održava stalnu kontrolu razine mora Nizozemska, pa može izbjeći prirodne katastrofe.

“Nizozemska se nalazi ispod razine mora, okružena moćnim rijekama - Rajnom, Meuseom, Scheldtom. Kako bi ograničila protok vode, vlada zemlje izgradila je jedinstveni sustav brava duž obala, koje kontroliraju računala”, rekao je stručnjak.

Slične brave postavljene su u Sankt Peterburgu, pa ni ruskim obalama ne prijete poplave, napominje znanstvenik.

Već počinje

Naš planet već doživljava posljedice klimatskih promjena. Na primjer, 2016. godine u Parizu i okolici dogodila se velika poplava, rekord od 1982. godine, kada je razina vode u Seini porasla na 6,5 metara (iznad uobičajene).

Oštećeno je na desetke poduzeća, poplavljene su kuće obalnih stanovnika, a najveći muzeji, Louvre i Orsay, privremeno su zatvoreni. Šteta od poplava premašila je milijardu eura. U Nizozemskoj je u srpnju iste godine tuča pala u veličinu golubljeg jaja.

Godine 2013. nekoliko je europskih zemalja odjednom postalo žrtvom katastrofe. U lipnju je Češka Republika proglasila najveću razinu prijetnje od poplava - stanovnici Praga bili su prisiljeni na evakuaciju.

U Latviji se rijeka Daugava izlila iz korita i poplavila kuće i ulice grada Libanona. 20 tisuća ljudi ostalo je bez struje nakon februarske poplave u Makedoniji.

Još jedna anomalija - velike snježne padavine zabilježene su 2013. i 2014. u Sjedinjenim Državama, Japanu, Izraelu, Palestini, Južnoj Africi i Saudijskoj Arabiji.

Image
Image

Prema riječima stručnjaka Kislova, međunarodna zajednica ne poduzima nikakve konkretne mjere kako bi zaustavila ekstremne klimatske promjene. Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda i Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) redovito daju savjete nacionalnim vladama kako se nositi s ovim problemom, ali ih vlasti često zanemaruju.

Pretoplo

Podsjetimo, rasprava o globalnom zatopljenju započela je prije nekoliko desetljeća, a njezin glavni uzrok imenovane su emisije stakleničkih plinova - CO2, metan, ozon i vodena para.

Akumuliraju se u donjoj atmosferi i sprječavaju da toplinsko zračenje koje izlazi iz Zemljine površine izađe izvan nje. To stvara efekt staklenika, što dovodi do povećanja temperature planeta.

Međutim, stručnjaci vjeruju da i drugi čimbenici utječu na klimatske promjene.

"Kada je prije 35 godina najavljeno globalno zatopljenje, staklenički plinovi smatrani su glavnim uzrokom ove pojave", rekao je u intervjuu Pavel Sukhonin, ekolog, član stručnog vijeća Odbora za prirodne resurse, upravljanje okolišem i ekologiju Državna duma."No u to vrijeme nisu uzeta u obzir još tri faktora: elektromagnetski smog, zagađenje okoliša vodenih površina i dalekovoda."

Ekolog je rekao da područja oceana zagađena krhotinama apsorbiraju kisik iz atmosfere, povećavajući razinu ugljičnog dioksida. U Tihom oceanu postoje dva kolosalna mora smeća.

A dalekovodi tvore ionski štit koji sprječava prolaz zračnih masa. Zbog toga oborine padaju daleko od uobičajenih mjesta, što dovodi do isušivanja rijeka.

Osim toga, elektromagnetski smog - rezultat aktivnosti cijelog energetskog sustava planeta - stvara dodatnu elektromotornu silu. Pod njezinim utjecajem Zemlja bi se, prema zakonima fizike, trebala brže okretati, no zbog ogromne mase to se ne događa. Zbog toga nastaje dodatno zagrijavanje, kaže Sukhonin.

I hladnoća će doći

Unatoč činjenici da mnogi klimatski stručnjaci vjeruju da je globalno zatopljenje još uvijek neizbježno, postoji potpuno suprotno stajalište.

Tako bi, na primjer, prema britanskim znanstvenicima, novo globalno hlađenje moglo početi na Zemlji za 10-15 godina. Istraživači su donijeli odgovarajuće zaključke koristeći matematički model procesa koji se sada odvijaju na Suncu.

Prema istraživačima, aktivnost na Suncu uskoro će naglo pasti. Primjećuje se da su se slični procesi već dogodili u XVI-XVII stoljeću.

Preporučeni: