2024 Autor: Adelina Croftoon | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-12-17 02:11
Do kraja ovog stoljeća 5 milijuna ljudi u Europi moglo bi izgubiti svoje domove velike obalne poplave.
Oceanolog Michalis Vusdukas rekao je da će se velike poplave u Europi događati godišnje. Razina Sjevernog i Baltičkog mora kritično će porasti, a dio europske obale mogao bi biti potopljen.
Prema riječima stručnjaka, većina europskih zemalja tehnički nije spremna za klimatske promjene - samo Nizozemska i Sankt Peterburg imaju sustave pristupnika koji će štititi stanovnike od prirodnih katastrofa.
Globalno zagrijavanje za sto godina dovest će Europu do kritičnih posljedica - 5 milijuna domova moglo bi pasti pod vodu. Do ovog zaključka došli su stručnjaci iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Znanstvenici su posebno analizirali promjene klimatskih čimbenika, poput porasta razine mora, plime i oseke, valova i olujnih udara do 2100.
Zapad koji tone
Prema klimatolozima, globalno zatopljenje dovest će do ekstremne razine mora i opasnosti od poplave dijela europske obale.
"Do kraja stoljeća razina vode u takozvanoj poplavi stoljeća u Europi bit će u prosjeku viša za 57-81 cm", navodi se u studiji.
Stručnjaci centra nazivaju poplavu stoljeća jednim od glavnih čimbenika globalnog zatopljenja, zajedno s učinkom staklenika. Takve ekstremne poplave događaju se jednom u sto godina, ali klimatolozi vjeruju da će se, ako svjetska zajednica ne poduzme mjere, poplave stoljeća dogoditi u Europi svake godine.
"Uz visoku stopu zagrijavanja do kraja ovog stoljeća, 5 milijuna Europljana, koji danas riskiraju suočiti se s ekstremnim obalnim poplavama jednom u stoljeću, bit će izloženi takvom riziku svake godine", zaključuju stručnjaci centra.
More je jednom zabrinuto …
Najveći porast ekstremnih razina predviđa se u regiji Sjevernog mora - do 2100. dosegnut će gotovo metar. Odnosno, obale Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Francuske i Velike Britanije mogu porasti na rekordne razine.
Slijedi ga Baltičko more koje ispire obale Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Njemačke, Danske, Švedske i Finske te atlantsku obalu Velike Britanije i Irske.
“Predvidjeli smo moguće klimatske promjene na europskom kontinentu u budućnosti. Pet milijuna Europljana hipotetička je brojka. To je moguće ako poplava stoljeća započne diljem Europe”, rekao je Michalis Vusdukas, specijalist za obalnu oceanografiju u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.
Porast razine mora ne predviđa se u cijelom svijetu. Na primjer, u južnoj Europi prirodne katastrofe događat će se znatno rjeđe, dok će se u Portugalu i na obali Cadizskog zaljeva razina vode, naprotiv, smanjiti, što će uravnotežiti ukupni porast ekstremne razine za 20-30%.
“Nismo uključili Rusiju u našu studiju, jer je to ogromna i geografski složena regija. Stoga je teže prognozirati Rusiju. No, što se tiče Baltičkog mora, koje ispire ruske obale, ovdje postoje dobre vijesti: na području ovog mora ekstremna razina vode nadoknadit će se porastom razine zemljine površine zbog geoloških procesa,”, Kaže stručnjak.
U Rusiji i Nizozemskoj sve će biti u redu
Pročelnik Odjela za meteorologiju i klimatologiju Aleksandar Kislov smatra da bi se zemlje Sjevernog i Baltičkog mora sada trebale pripremiti za te promjene.
“Opasnost od poplava nije povezana samo s globalnim zatopljenjem, već i s valovima - porastom vode uzrokovanim vjetrom i podvodnim strujama. Zemlje s blagom obalom - Nizozemska, Norveška, Danska, kao i baltička regija - najugroženije su”, kaže stručnjak.
Smatra da mnoge europske zemlje tehnički nisu spremne za klimatske promjene pa se tamo mogu dogoditi poplave.
"Mnogi lučki objekti u sjevernoj Europi projektirani su za trenutnu razinu mora, ali ako se promijeni za najmanje 20 cm, sljedeći val može probiti i dovesti do poplava", dodao je Kislov.
Danas je jedina država na svijetu koja održava stalnu kontrolu razine mora Nizozemska, pa može izbjeći prirodne katastrofe.
“Nizozemska se nalazi ispod razine mora, okružena moćnim rijekama - Rajnom, Meuseom, Scheldtom. Kako bi ograničila protok vode, vlada zemlje izgradila je jedinstveni sustav brava duž obala, koje kontroliraju računala”, rekao je stručnjak.
Slične brave postavljene su u Sankt Peterburgu, pa ni ruskim obalama ne prijete poplave, napominje znanstvenik.
Već počinje
Naš planet već doživljava posljedice klimatskih promjena. Na primjer, 2016. godine u Parizu i okolici dogodila se velika poplava, rekord od 1982. godine, kada je razina vode u Seini porasla na 6,5 metara (iznad uobičajene).
Oštećeno je na desetke poduzeća, poplavljene su kuće obalnih stanovnika, a najveći muzeji, Louvre i Orsay, privremeno su zatvoreni. Šteta od poplava premašila je milijardu eura. U Nizozemskoj je u srpnju iste godine tuča pala u veličinu golubljeg jaja.
Godine 2013. nekoliko je europskih zemalja odjednom postalo žrtvom katastrofe. U lipnju je Češka Republika proglasila najveću razinu prijetnje od poplava - stanovnici Praga bili su prisiljeni na evakuaciju.
U Latviji se rijeka Daugava izlila iz korita i poplavila kuće i ulice grada Libanona. 20 tisuća ljudi ostalo je bez struje nakon februarske poplave u Makedoniji.
Još jedna anomalija - velike snježne padavine zabilježene su 2013. i 2014. u Sjedinjenim Državama, Japanu, Izraelu, Palestini, Južnoj Africi i Saudijskoj Arabiji.
Prema riječima stručnjaka Kislova, međunarodna zajednica ne poduzima nikakve konkretne mjere kako bi zaustavila ekstremne klimatske promjene. Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda i Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) redovito daju savjete nacionalnim vladama kako se nositi s ovim problemom, ali ih vlasti često zanemaruju.
Pretoplo
Podsjetimo, rasprava o globalnom zatopljenju započela je prije nekoliko desetljeća, a njezin glavni uzrok imenovane su emisije stakleničkih plinova - CO2, metan, ozon i vodena para.
Akumuliraju se u donjoj atmosferi i sprječavaju da toplinsko zračenje koje izlazi iz Zemljine površine izađe izvan nje. To stvara efekt staklenika, što dovodi do povećanja temperature planeta.
Međutim, stručnjaci vjeruju da i drugi čimbenici utječu na klimatske promjene.
"Kada je prije 35 godina najavljeno globalno zatopljenje, staklenički plinovi smatrani su glavnim uzrokom ove pojave", rekao je u intervjuu Pavel Sukhonin, ekolog, član stručnog vijeća Odbora za prirodne resurse, upravljanje okolišem i ekologiju Državna duma."No u to vrijeme nisu uzeta u obzir još tri faktora: elektromagnetski smog, zagađenje okoliša vodenih površina i dalekovoda."
Ekolog je rekao da područja oceana zagađena krhotinama apsorbiraju kisik iz atmosfere, povećavajući razinu ugljičnog dioksida. U Tihom oceanu postoje dva kolosalna mora smeća.
A dalekovodi tvore ionski štit koji sprječava prolaz zračnih masa. Zbog toga oborine padaju daleko od uobičajenih mjesta, što dovodi do isušivanja rijeka.
Osim toga, elektromagnetski smog - rezultat aktivnosti cijelog energetskog sustava planeta - stvara dodatnu elektromotornu silu. Pod njezinim utjecajem Zemlja bi se, prema zakonima fizike, trebala brže okretati, no zbog ogromne mase to se ne događa. Zbog toga nastaje dodatno zagrijavanje, kaže Sukhonin.
I hladnoća će doći
Unatoč činjenici da mnogi klimatski stručnjaci vjeruju da je globalno zatopljenje još uvijek neizbježno, postoji potpuno suprotno stajalište.
Tako bi, na primjer, prema britanskim znanstvenicima, novo globalno hlađenje moglo početi na Zemlji za 10-15 godina. Istraživači su donijeli odgovarajuće zaključke koristeći matematički model procesa koji se sada odvijaju na Suncu.
Prema istraživačima, aktivnost na Suncu uskoro će naglo pasti. Primjećuje se da su se slični procesi već dogodili u XVI-XVII stoljeću.
Preporučeni:
Znanstvenici Predviđaju Prijeteći Porast Razine Mora
More reagira na klimatske promjene brže nego što se mislilo, a do kraja stoljeća njegova bi se razina mogla povećati za više od metra. Pokazalo se da je vodostaj Svjetskog oceana vrlo osjetljiv na promjene prosječne temperature Zemljinog klimatskog sustava. Tijekom 20. stoljeća povećavao se alarmantnom brzinom, a dinamika ovog procesa neće se promijeniti u bliskoj budućnosti. Nizozemska je na rubu katastrofalnih poplava čak i bez porasta razine oceana, a s povećanjem stanova, milijuni ljudi ovdje će izgubiti. S
Loši Domovi U Kojima Ljudi Polude, Razbole Se I Umru
Može li neko posebno mjesto biti zlo? To ne znači njegovu mračnu ili nasilnu prošlost, a ne samo naselje duhova, već postojanje tamo nekih zlonamjernih sila koje negativno utječu na fizičko i psihičko stanje osobe. Ovo se može činiti prilično čudnim konceptom, ali postoje kuće u kojima je biti, a još više dugo živjeti, opasno po ljudski život. Nakon dugog boravka u takvoj kući, stanovnici mogu početi ludjeti, imaju a
Do Kraja 21. Stoljeća Na Arktiku Ljeti Neće Biti Leda
Do takvog su zaključka došli znanstvenici s Autonomnog sveučilišta u Barceloni. Zajedno sa svojim kolegama iz Norveške i Britanije analizirali su pliocensku klimu. Pliocen je doba neogenog razdoblja koje je započelo prije 5,3 milijuna godina, a završilo prije 2,5 milijuna godina. Uslijedilo je doba pleistocena. Analiza značajki pliocena, prema znanstvenicima, omogućit će nam da shvatimo što bismo trebali očekivati u budućnosti i kako će globalno zagrijavanje utjecati na naše živote. Znanstvenici su proučavali dno regije, r
Drevni Gušteri Koji Su Lutali Zemljom Prije Stotina Milijuna Godina Mogli Su Biti Prekriveni Vunom
Drevni gušteri koji su lutali Zemljom prije stotina milijuna godina mogli bi biti prekriveni dlakom. Barem su geni za proteine "dlake" prisutni u DNK modernih guštera i ptica - i to u gotovo istom obliku kao i kod sisavaca. Zašto im trebaju i odakle su ostali misterija. Čak ni u najfantastičnijim scenarijima filmova o dinosaurima, autori nisu puno "eksperimentirali" s velovima svojih štićenika. Veličina, boja ljestvica, šiljaka i grebena - sve što je bilo dovoljno za maštu, prilagođeno povijesnim pr
Klima U Europi Ima Tendenciju Biti Hladnija
Na temelju proučavanja prstenova drveća, skupina međunarodnih znanstvenika sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu objavila je model klime sjeverne Europe za posljednje 2 tisuće godina. Jednog dana cijela će sjeverna Europa biti prekrivena ledenjacima kao u Norveškoj. Za reprodukciju klime od 138. pr. Kr. Do danas, tim profesora Jana Espera koristio je podatke o gustoći prstena subfosila borova iz finske Laponije